Skip to content

LESEREGELN UND AUSSPRACHE

    Table of Contents

    PRAVILA ČITANJA I IZGOVOR

     

    NE ČITA SE SVE ONAKO KAKO SE PIŠE.

    NJEMAČKI JEZIK IMA TAČNO ODREĐENA PRAVILA ČITANJA I PISANJA I KAD IH JEDNOM NAUČITE ZNAT ĆETE PRAVILNO NAPISATI I IZGOVORITI SVAKU NJEMAČKU RIJEČ.

     

    SAMOGLASNICI

     

    ä preglašeno a izgovara se:

    kao otvoreno dugo e (ε:)

    spät (∫pε:t) kasno

    kao otvoreno kratko e (ε)

    der Lärm (Lεrm) buka

     

    ai dvostruki samoglasnik (æ)

    s naglaskom na a i kratkim zatvorenim e

    der Hai (hæ) morski pas

     

    au dvostruki samoglasnik (ao)

    s naglaskom na a i zatvorenim kratkim o

    die Maus (maos) miš

    äu dvostruki samoglasnik (oi)

    po izgovoru sličan našem “oj”

    die Träume (troime) sni

     

    e izgovora se

    kao zatvoreno dugo e (e:)

    fegen (fe:gen) mesti

    kao kratko otvoreno e (ε)

    fett (fεt) mastan

    kao slabo e (∂)

    u nenaglašenim slogovima, nastavcima, -er, -el, – en, -e i

    u prefiksima be-, ge-, ver-, zer-):

    fasten (fast∂n) postiti

     

    eu dvostruki samoglasnik, po izgovoru (oi)

    sličan našem oj

    treu (troi) vjeran

     

    ei dvostruki samoglasnik (æ)

    s naglaskom na a i zatvorenim kratkim e

    nein (næn) negacija ne

     

    ey, ay dvostruki samoglasnik (æ)

    s naglaskom na a i zatvorenim kratkim e

    Mayer (maer) prezime

     

    ie izgovara se kao dugo i (i:)

    das Fieber (fi:b∂r) temperatura

     

    ö preglašeno i, usne namjestiti za izgovor slova o, a izgovoriti e.

    otvoreno i kratko (œ)

    könstlich (kœstlich) sladak

    zatvoreno i dugo (ø:)

    das Öl (ø:l) ulje

     

    ü preglašeno u, usne namjestiti za izgovor slova u, a izgovoriti i.

    dugo i zatvoreno (y:)

    grün (gr’y:n) zeleno

    kratko i otvoreno (y)

    wünschen (v’yn∫∂n) željeti

     

    y izgovara se kao i ü

    (y:)   der Typ (ty:p) tip

    (y)  die Pyramide (pyram’i:d∂) piramida

     

    SAMOGLASNIK JE UVIJEK KRATAK AKO SE NALAZI ISPRED UDVOSTRUČENOG SUGLASNIKA ILI ISPRED SKUPINA tz, ck.

    die Sonne (z’on∂)  sunce

    die Hitze (h’:ic∂) vrućina

    SAMOGLASNIK JE DUG:

    die Fee (fe:) vila

    ako se nalazi na kraju sloga unutra riječi

    das Leben (l’e:b∂n) život

    ako se nalazi ispred h koje se u tom slučaju ne čita

    der Fehler (f’e:l∂r) greška

     

    SUGLASNICI

    b izgovara se kao naše b osim na kraju sloga i ispred bezvučnih suglasnika kada se izgovara p:

    das Kalb (kalp) tele

     

    ch izgovara se kao naše h, ali na dva načna

    slično našem h (iza a, o, u, au)

    doch (dox) ipak

    der Bauch (baox ) trbuh

    kao meko h

    usne namjestiti ua izgovor slova i, a izgovoriti h (ç)

    frech (freç) drzak

    chs izgovara se kao ks

    der Wachs (vaks) vosak

     

    ck izgovara se k

    der Blick (bl’ik) pogled

    d izgovara se kao naše d, osim na kraju sloga kada se izgovara kao t

    der Held (held) junak

    dt izgovara se t

    die Stadt (∫tat) grad

     

    g izgovara se kao naše g, osim na kraju sloga i ispred bezvučnih suglasnika kada se izgovara kao k

    der Ausflug (‘ausflu:k) izlet

    h izgovara se kao naše h na početku riječi i na kraju sloga

    das Herz (hεrc) srce

    Iza samoglasnika se obično ne izgovara već označava duljinu tog samoglasnika,

    izuzetak su sufiksi – heit, – haft

    die Ruhe (r’u:∂) tišina, mir

    die Schönheit (∫o:nhaet) ljepota

    ng izgovara se kao jedan glas pri čemu se n izgovara kroz nos, a g se gotovo i ne čuje

    der Ausgang (‘ausgaη)  izlaz

    ph izgovara se kao f (iz drugih jezik)

    die Phantasie (fantaz’i:) mašta

     

    qu izgovara se kao kv

    das Quartal (kvart’a:l) tromjesečje

    s izgovara se kao z

    na početku riječi ispred samoglasnika

    das Salz (zalc) sol

    u sredini riječi između dva samoglasnika

    die Rose (r’o:z∂) ruža

    u skupinama ls, rs, ms, ns, ako slijedi samoglasnik

    damals (d’a:mals) tada

    ispred sufiksa -sam, – sal

    langsam (l’aηza:m) polako

    U ostalim slučajevima (na kraju riječi ili sloga te unutra riječi ispred p, t)

    izgovara se kao naše s

    husten (h’u:stn) kašljati

    die Wurst (vurst) kobasica

     

    ss/β u oba sličaja izgovara se kao naše s

    ss pišemo između dva samoglasnika od koji je prvi kratki

    die Masse (m’as∂) masa

    β pišemo

    između dva samoglasnika od kojih je prvi dug

    mäβig (m’e:siç) umjeren

    na kraju riječi li sloga i pred samoglasnikom

    der Spaβ (∫pa:s) šala, zabava

     

    sch izgovara se š (∫)

    das Fisch (fi∫) riba

     

    sp i st na početku riječi ili iza prefiksa čitaju se šp i št

    die Strafe (∫tra:f∂) kazna

    bestrafen (be∫tra:f∂n) kazniti

    Na kraju i u sredini riječi sp i st se čitaju kako se i piše

    die Wurst (vurst) kobasica

     

    th u pozajmljenicama iz grčkog jezika čita se kao t

    das Theater (te’a:t∂r) pozorište

     

    -tien, -tion čita se (ci∂n) i (cio:n)

    das Dalmatien (dalmaci∂n) Dalmacija

    das Fraktion (frakc’i:on) frakcija

     

    tsch čita se č

    Deutschland (doičlant) Njemačka

     

    tz izgovara se c

    witzig (viciç) šaljiv

     

    v čita se f

    vier (fi:r) četiri

    Izutetak su riječi stranog porijekla kada se čita v

    die Vision (vizi’o:n) vizija

     

    w čita se v

    schwimmen (∫v’im∂n) plivati

     

    y čita se ks

    der Boxer (b’oks∂r) bokser

     

    z čita se c

    der Zucker ( c’uk∂r) šećer

    LESEREGELN UND AUSSPRACHE